Zemljovid - Cartagena de Indias (Cartagena)

Stari grad iz zraka

Bitka kod Cartagene de Indias 1741. god. Zaljev koji je danas u središtu grada su još od 4000. pr. Kr. naseljavale različite kulture indijanaca (tzv. kultura Puerto Hormiga). Dana 1. lipnja 1533. godine Madrileño Don Pedro de Heredia je osnovao Cartagenu de Indias na obalnom malenom otočju u Karibima. Smješten u zaljevu Darien, 100 km zapadno od ušća Rio Magdalena, Cartagena je iskoristila prednosti svog smještaja s nizom otočića odsječenih od kontinenta uskim prolazima i nizom uvala koje su nudile dobra sidrišta, te uskim kanalima koji su predstavljali odličnu prirodnu obranu. Sljedeće stoljeće je Cartagena bila mjesto gdje se skupljalo sve ukradeno blago južnoameričkih Indijanaca prije nego što je bilo transportirano u Španjolsku. Cartagena se obogatila i izgrađene su mnoge palače, vrtovi, samostani i crkve, u mješavini katalonskih i andaluzijskih stilova.

Grad se oduvijek smatrao ključnim kao luka za ulazak u Ande, te su ga više puta opsjedali francuski i engleski pirati. God. 1586., najpoznatiji vojni inženjer španjolske krune, Bautista Antonelli, zadužen je za utvrđivanje grada. Njegov rad je konačno dovršen u 17. stoljeću, čime je Cartagena postala neosvojiva utvrda koja je uspješno odupirala napadima sve do 1697. godine. Od 6. do 24. svibnja 1697., francuska ekspedicija flote iz Bresta, na čelu s admiralom Jean-Bernardom, zajedno s piratima s Hispaniole koje je vodio Jean-Baptiste du Casse, opljačkali su Cartagenu. Njihov plijen se procjenjivao na između 10 i 20 milijuna livri.

U 17. i 18. stoljeću grad je bio središte trgovine robovima. U 18. stoljeću dodane su nove utvrde i malo po malo gradom su dominirale utvrde: San Matias na ulazu u prolaz Bocagrande, toranj San Felipe del Boqueron koji je kontrolirao zaljev Bahia de las Animas, te utvrde San Luis, San Jose i San Fernando u Bocachici, San Rafael i Santa Barbara u Pochachici (jugozapadni prolaz), Santa Cruz, San Juan de Manzanillo i San Sebasi de Pastellilo oko unutrašnjosti Bahie, te San Felipe de Barajas na litici koja je dominirala gradom na istoku i zaštićenim pristupom tjesnacu Cebrero. Stari grad okružen zidinama se smatrao za najbolje zaštićeni grad u Južnoj Americi. Od ožujka do svibnja 1741., snage britanskog admirala Edwarda Vernona od oko 23.600 muškaraca i 186 brodova, opsjedale su grad ali nisu mogle slomiti odvažni otpor branitelja grada kojih je bilo tek oko 6.000 i koji su imali tek 6 brodova.

Cartagena de Indias zauzima posebno mjesto u povijesti zemlje. Naime, grad je bio mjesto prve pobune koja je naposljetku dovela do neovisnosti Kolumbije 1819. godine. God. 1811., Cartagena de Indias je bio prvi grad potkralja Nove Granade koji je proglasio neovisnost. Danas mnogo Kolumbijaca hrle posjetiti grad koji je kolijevka njihove države i samo 2010. godine ga je posjetilo oko dva milijuna posjetitelja.